HDS

1960.-1969.

1960

Na festivalu 1960. debitira Vice Vukov. Voditelji su Oliver Mlakar i Saša Novak. Savez kompozitora Jugoslavije po prvi put dodjeljuje prijelazni Srebrni pehar za najbolju skladbu prema ocjeni stručnog žirija koju te godine osvaja skladatelj Stipica Kalogjera za pjesmu pod naslovom Ti si moja obala. Prva nagrada publike, pak, dospijeva u ruke zagrebačkog skladatelja Vilibalda Čkaleca za skladbu pod naslovom Meštrovićev zdenac, skladanu na stihove ˝nove nade među festivalskim tekstopiscima˝ Dragutina Britvića. Privučeni naglim porastom popularnosti domaće zabavne glazbe i njenih protagonista, u promidžbu festivala Zagreb '60. uključuju se i ondašnje velike privredne organizacije poput Name, Neve, Nade Dimić i Josipa Kraša, koje vide dobru priliku za promociju svojih proizvoda. Po prvi put u povijesti festivala izlazi i festivalska ploča. Dvorana Istra postaje pretijesna pa festival seli u Veliku dvoranu novootvorenog Studentskog centra. 

1961

Zagreb '61.  traje četiri večeri, a uz Retrospektivu najpopularnijih festivalskih melodija iz razdoblja 1953.-1960., u svoj program uvrštava i Večer orkestralnih djela lake muzike. Na završnoj večeri na kojoj debitiraju Senka Veletanlić, Lola Novaković i Đorđe Marjanović, izvedeno je dvanaest novih skladbi, a prvu nagradu publike osvaja mladi, 25-godišnji zagrebački skladatelj Stjepan Mihaljinec za pjesmu pod naslovom Svitanje, skladanu na stihove Slobodana Šelebaja, koju na festivalu u alternativnim izvedbama pjevaju Lola Novaković, odnosno Vice Vukov. Predsjednik Narodnog odbora Zagreba, Većeslav Holjevac, ustanovljuje stalnu nagradu Saveza kompozitora lake muzike Jugoslavije – Srebrnu pticu – za najbolju skladbu, koju dobiva skladatelj Mario Nardelli za pjesmu pod naslovom Odgovor u vjetru. Ove godine debitira i mladi 23-godišnji skladatelj, Alfi Kabiljo, sa skladbama Cvrčak i mrav te Pisano u noći

1962

Na natječaj za Zagreb '62 dospijeva čak 381 skladba, od koje žiri izabire 34, i to 24 plesne melodije te po prvi puta u povijesti festivala, 10 skladbi za izvedbu u konkurenciji šansona. Po prvi puta se osniva i press-centar čiji je voditelj skladatelj i publicist Mario Kinel.  Festival vodi glumačka trojka Ana Karić, Dunja Rajter i Tonči Vrdoljak, a debitiraju, između ostalih, Drago Diklić i Tereza Kesovija. Prvu nagradu publike u konkurenciji plesnih melodija osvaja mladi, daroviti zagrebački skladatelj Alfons Vučer za pjesmu pod naslovom Ti nisi došao, koju u dvjema alternativnim izvedbama pjevaju Lola Novaković, odnosno Gabi Novak. U konkurenciji šansone pobjedu odnosi romansa Ive Kustana pod naslovom Ko' crne ruže cvijet, skladana na stihove Blanke Chudobe. Intrigantan je nastup Lole Novaković čije su autentične suze tijekom izvedbe skladbe Ti nisi došao dirnule publiku i brojne tv gledatelje. Diskografska kuća Jugoton iz Zagreba snima sve festivalske pjesme i objavljuje ih na tri LP-ploče, a prava za emitiranje otkupljuju sve jugoslavenske radijske postaje. 

1963

Zagreb '63 trajanje je protegnuo na punih pet večeri, izvedeno je ukupno 30 skladbi, i to 20 plesnih melodija i 10 šansona, a nastupilo je 19 vokalnih solista i 5 vokalnih ansambala. Nagradu za najbolju plesnu melodiju, kako se još uvijek službeno nazivaju skladbe iz žanra pop-glazbe, prema glasovima publike osvojila je pjesma Ivice Krajača pod naslovom Platno, boje, kist i twist. Nagrada žirija Saveza kompozitora lake muzike Jugoslavije uručena je Milutinu Vandekaru za skladbu pod naslovom Bolero noći. Rođen je i šlager festivala Zagreb,Zagreb Alfonsa Vučere.  Ivica Šerfezi i Arsen Dedić debitiraju kao izvođači (potonji još 1959. kao pjesnik pod pseudonimom Igor Krimov, a 1964. i kao skladatelj). Po prvi put u povijesti festivala nastupa i jedan vokalno-instrumentalni sastav: Bijele strijele

1964

Festivalski program Zagreba '64 proširen je na čitav tjedan, a uz već etablirane žanrove na našem najstarijem festivalu, u natjecateljsku se konkurenciju uvode kategorije scenske te lake orkestralne glazbe. Prema glasovima publike prvu nagradu u kategoriji plesnih melodija osvojila je Balada skladatelja Pere Gotovca, skladana na stihove Zvonimira Goloba. Skladatelju Branku Mihaljeviću uručena je Srebrna ptica kao nagrada Saveza kompozitora lake muzike Jugoslavije za skladbu Golubovi, skladanu na stihove Dragutina Britvića. Za najbolju laku orkestralnu skladbu proglašeno je Razmišljanje skladatelja Miljenka Prohaske, dok je nagradu za najbolju scensku glazbu dobila Plava limuzina skladatelja Milivoja Kӧrblera. Večer šansona nije bila natjecateljskog karaktera. 

1965

Zagreb '65 održava se u čak tri festivalske dvorane: Studenskom centru, Gradskom kazalištu Komediji i Koncertnom studiju Istra. U festivalski program bili su uključeni svi žanrovi zabavne glazbe: plesne melodije, laka orkestralna glazba i šansone. U kategoriji lake orkestralne glazbe prvu su nagradu podijelili Boris Papandopulo za skladbu Sputnik i Miljenko Prohaska za svoj Scherzo. U konkurenciji plesnih melodija, prvu nagradu osvojila je pjesma pod naslovom Zbog čega te volim Maria Bogliunija, skladana na stihove Slobodana Šelebaja. U konkurenciji šansona najveći broj glasova osvojili su Parkovi Alfija Kabilja, skladani na stihove Arsena Dedića, koju u alternativnim interpretacijama izvode Tereza Kesovija i Ivo Robić, koji, s obzirom na svoj deseti nastup na festivalu biva proglašen njegovim doajenom. Tereza Kesovija pak, nakon završetka festivala putuje u Pariz gdje potpisuje ugovor s diskografskom tvrtkom Renée Lebes kako bi snimila svoju prvu inozemnu ploču. Za najbolju skladbu festivala prema ocjeni stručnog žirija proglašen je Kratak susret Nevena Gorskog (pseudonim Nenada Grčevića). 

1966

Zagreb '66 protječe u znaku zagrebačkog skladatelja Alfonsa Vučere koji s dvije skladbe osvaja čak pet nagrada publike. Prema glasovima publike u dvorani, prvo je mjesto pripalo njegovoj pjesmi Za našu ljubav to je kraj, a nagrada stručnog žirija također mu je uručena za pjesmu Mirjana. Skladba Za našu ljubav to je kraj najveći je hit festivala, a njezin refren "Dosta, dosta, svega mi je dosta" odjekuje ne samo festivalskom dvoranom već i diljem države. Zahvaljujući ovoj pobjedi, skladatelj Alfons Vučer, inače šef orkestra zagrebačke Gradske kavane, izjednačio se po broju festivalskih pobjeda s laureatom prvog Zagrebačkog festivala Ljubom Kuntarićem. Najboljom šansonom proglašena je skladba Kockar kantautora Zvonka Špišića. Od skladateljskih imena na festivalu debitiraju Kornelije Kovač, Zdenko Runjić, Hrvoje Hegedušić i Karlo Metikoš. 

1967

Od skladatelja na Zagrebu '67 debitiraju Đeki Srbljenović i Rajmond Ruić, a od pjevača, između ostalih, i Ivica Percl. U kategoriji plesnih melodija prvu nagradu publike i ove godine osvaja Alfons Vučer i to za skladbu pod naslovom Ne pitajte za nju. Odlukom stručnog žirija Saveza kompozitora lake muzike Jugoslavije nagrada Srebrna ptica pripala je Alfiju Kabilju za skladbu Svemu dođe kraj, dok je u kategoriji lake orkestralne glazbe prva nagrada pripala Miljenku Prohaski za skladbu pod naslovom Skice za alt-saksofon i orkestar. Na Večeri šansona stručni žiri je prvu nagradu dodijelio Hrvoju Hegedušiću za Baladu iz predgrađu skladanu na stihove Dobriše Cesarića. 

1968

Na Zagrebu '68 debitiraju Ibrica Jusić, Kemal Monteno, Drago Mlinarec i Grupa 220 te sarajevski vokalno-instrumentalni sastav Pro arte u kojem orgulje svira mladi sarajevski skladatelj Đorde Novković. Prva nagrada publike u konkurenciji zabavnih melodija pripala je skladateljici Mariji Radić za pjesmu pod naslovom Samo ti skladanu na stihove Tome Adnima. U konkurenciji šansona pobjednik je debitant Ibrica Jusić kao nadahnuti interpret Celuloidnog pajaca Pere Gotovca, skladanog na stihove Zvonimira Goloba. U njegovoj sjeni ostao je Stari Pjer kao protestna šansona skladatelja Đorđa Novkovića u također sugestivnoj interpretaciji lanjskog debitanta Ivice Percla. Prema ocjenama kritičara, šansone su ove godine nadmašile zabavne melodije. 

1969

Na Zagrebu '69 između ostalih debitiraju Ljupka Dimitrovska, Nada Rocco te sarajevski vokalno-instrumentalni sastav lndexi. U natjecateljskom dijelu programa prvu nagradu publike osvojila je skladba Alfonsa Vučera Bar nešto za laku noć i san. Festivalski kroničari zabilježili su da je to pedeseta Vučerova festivalska pjesma, trideseta koja je osvojila nagradu, te četrnaesta koja je osvojila prvo mjesto. Nagrada Saveza kompozitora lake muzike Jugoslavije uručena je Dragi Dikliću, skladatelju i interpretu pjesme lgra života. Prvu nagradu u konkurenciji šansona osvojila je pjesma pod naslovom Još uvijek ne znam neke važne stvari skladatelja Pere Gotovca, skladana na stihove Zvonimira Goloba u interpretaciji Ibrice Jusić

Organizatori
Partneri