HDS

1990.-1999.

1990

Zagreb-fest '90 održava se u Velikoj dvorani Doma sportova i traje tri večeri. Prva večer je superfinale radijske emisije Demo X i održana je u diskoteci The Best, a veliki interes publike privlači druga festivalska večer pod naslovom Radujte se, narodi tijekom koje naši ugledni umjetnici Ljiljana Molnar-Talajić, Josipa Lisac, Radojka Šverko, Lidija Horvat, Mirjana Bohanec, Ivo Robić, Krunoslav Cigoj, Vice Vukov, Drago Diklić, Ivica Šerfezi, Đuka Caić te Zlatni dukati, Mješoviti zbor Cantores Sancti Marci i Trešnjevački mališani, uz pratnju Velikog festivalskog orkestra izvode program najpopularnijih hrvatskih i internacionalnih božićnih pjesama. Završna večer — Večer hitova — podijeljena je u dva bloka: prvi, u kojem pod naslovom Zvijezde koje dolaze nastupaju mladi pjevači i sastavi i natjecateljskog je karaktera i drugi, u kojem pod naslovom Zvijezde koje traju nastupaju već afirmirani izvođači i revijskoga je karaktera, pa u njemu nema dodjele nagrada. Jedna od novina Zagreb-festa '90 sastoji se u tome što se nagrade u konkurenciji Zvijezda koje dolaze uručuju isključivo izvođačima, a laureatkinja je lanjska pobjednica u konkurenciji Demo X Severina Vučković za interpretaciju skladbe pod naslovom Sklopi oči, muzika dok svira. Kako Festival ipak ne bi ostao bez autorske nagrade te kako bi bar donekle očuvao status skladateljskog festivala, Društvo hrvatskih skladatelja dodjeljuje Zlatnu notu mladom zagrebačkom skladatelju Ilanu Kabilju za skladbu pod naslovom Zlatna noć

1991

Zagreb-fest '91 traje samo jedan dan, ali zato simultano u svim prostorima Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. I dok je Mala dvorana uz foyer dvorane rezervirana za nastupe rock-sastava, u Velikoj su dvorani održana dva koncerta pod zajedničkim naslovom Domovini za slobodu. Rock-sastavi u svom programu izvode 33 skladbe uz nazočnost uglavnom mlađe publike, a u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog tijekom popodneva i večeri izvedeno je čak 76 domoljubnih pjesama. S obzirom da Zagreb-fest '91 nije festival natjecateljskoga karaktera, na njemu nema proglašenja pobjednika ni dodjele nagrada, a pjevači i sastavi nastupaju s uglavnom već izvođenim, snimljenim, emitiranim, pa, dakle, publici već dobrim dijelom poznatim skladbama nastalim od proljeća do kraja jeseni te ratne 1991. godine. Unatoč teškim razaranjima hrvatskih gradova i svakodnevnim uzbunama diljem Hrvatske, Hrvatsko društvo skladatelja organizira Zagreb-fest '91 ne samo zato da ne bi narušilo kontinuitet našega najstarijeg festivala zabavne glazbe, već i zato da bi pjesmom, u ovim za Hrvatsku nadasve teškim vremenima, pokušalo nadjačati grmljavinu teškog topništva agresora na čije zaglušujuće eksplozije civilizirani zapadni 

1992

Zagreb-fest '92 u sustav glasovanja ponovno uvodi jednu novinu koja će ga odmah po njegovu svršetku stajati još jednoga skandala. Naime, uz nagradu stručnog žirija dodjeljuje se i nagrada za najbolju skladbu o kojoj odlučuju sami autori — sudionici Festivala. Nakon mrtve utrke, u trećoj rundi glasovanja, prema zbroju glasova samih autora na Festivalu nagradu Zlatni Zagreb-fest dobiva Senad Galijašević za skladbu pod naslovom Voli me ili oslobodi me, u - prema ocjeni brojnih kritičara - poprilično lascivno koreografiranoj izvedbi mlade zagrebačke pjevačice Anamarije, inače članice Zagrebačkog plesnog ansambla. Prema ocjeni stručnog žirija Zlatna nota uručena je skladatelju Zrinku Tutiću za njegovu skladbu pod naslovom Santa Maria u interpretaciji Maje Blagdan. Zanimljivo je i da su svi izvođači na Zagreb-festu '92 morali uplatiti organizatoru po tisuću njemačkih maraka, a po završetku Festivala u mnogih ostaje dojam gorčine s obzirom na spekulacije o namještanju nagrade autora njihovom kolegi Senadu Galijaševiću, koji ima suvremeni tonski studio te izuzetno dobre veze za organizaciju turneja po inozemstvu. Direktor Festivala Drago Diklić novinu u sustavu glasovanja opravdava sumnjom u moguću kupovinu glasova publike, što prilično neuvjerljivo zvuči s obzirom da su sumnje u regularnost glasovanja konstanta zagrebačkih Festivala još od početka sedamdesetih godina. 

1993

Zagreb-fest '93 održava se sredinom prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i traje dvije večeri, od kojih prva nosi naslov Moj prvi Zagreb-fest, a druga Večer hitova. Prema ocjeni žirija Hrvatske glazbene unije, laureati prve večeri postaju članovi grupe Funny Hill s pjesmom pod naslovom Mazi mi se. U show-programu nastupaju Đani Maršan, Vladimir Kočiš-Zec, Vedran Ivčić, Mirko Cetinski, Nano Prša, Duško Lokin, Mladen Grdović, grupa Fantomi i Vlatka Pokos. Zlatnu notu kao nagradu stručnog žirija na Večeri hitova podijelili su Ivana Banfić, koja je pjevala skladbu Davora Devčića pod naslovom Da te mogu vratiti, i grupa Neki to vole vruće s pjesmom Nudiš mi razloge za kraj skladatelja Silvestera Dragoja. Nagradu Zlatni Zagreb-fest, o kojoj te godine odlučuju žiriji 35 hrvatskih radio-postaja, dobio je skladatelj Zrinko Tutić za pjesmu pod naslovom Ti si čovjek moj u interpretaciji Maje Blagdan.  

1994

Festivalski je program  Zagreb-fest '94 podijeljen je u tri večeri: Večer šansona, Večer pjesama o Zagrebu i Večer hitova. Večer šansona dijelom je retrospektivna, baš kao i program Pjesama o Zagrebu, u sklopu kojega je publici ponuđeno tek desetak novih naslova. No upravo na Večeri pjesama o Zagrebu po prvi put u povijesti zabavno-glazbenog festivala u njegovu programu nastupa i jedan aktualni ministar u hrvatskoj vladi: to je ministar kulture Zlatko Vitez, koji osvaja naklonost publike uvjerljivom interpretacijom pjesme Siniše Doronjge i Dragutina Britvića pod naslovom Listek od tam' . Večer hitova, održana u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, na kojoj nastupa 25 solista i sastava, nije natjecateljskoga karaktera, no jedan dio sudionika Festivala koristi svoj nastup kako bi promovirao svoja nova diskografska izdanja. Tek ponešto bolji dojam na publiku ostavili su Ivana Banfić i Toni Cetinski, Radojka Šverko, Boris Novković, Alen Vitasović, Dražen Žanko, grupa Latino te Ivo Robić i Maja Blagdan. 

1995

Zagreb-fest '95 također traje tri večeri, s tim što u festivalski program uvodi pop and dance večer na kojoj, međutim, u zagrebačkoj diskoteci The Best svi izvođači nastupaju uz full play back. Stoga se i ocjene kritičara vezane uz ovu večer odnose isključivo na scenski nastup interpreta, između kojih najbolji dojam ostavlja Ivana Banfić koja nastupa kao I. Bee i predstavlja svoj novi hit pod naslovom Ja nisam ta. Zapaženi nastup ima i Ilan Kabiljo sa skladbom pod naslovom Kad nema ljubavi za koju je stihove napisala Vanna. Na Večeri šansona i šlagera, koja ni ove godine nije natjecateljskoga karaktera, dvadeset izvođača pjeva uživo uz Festivalski orkestar Hrvatske radiotelevizije, a na završnoj večeri podijeljene su samo tradicionalne nagrade za poseban doprinos Zagrebačkom festivalu i hrvatskoj zabavnoj glazbi. Zlatni Zagreb-fest dobili su Vice Vukov i Tereza Kesovija, Zlatna nota uručena je Zvonku Špišiću, dok je Kristalna arena, kao nagrada za životno djelo, pripala Nikici Kalogjeri. 

1996

Zagreb-fest '96 podijeljen je u dvije festivalske večeri, dvije programske konkurencije i dva različita prostora. U diskoteci The Best održana je večer nazvana Pop, rock, dance — Tv-show, a u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog večer pod zagonetnim naslovom Pjesme o Zagrebu; šansone, šlageri i instrumentalna zabavna glazba. S obzirom da, poput nekoliko prethodnih izdanja, ni Zagreb-fest '96 nije natjecateljskoga karaktera, obje njegove večeri protječu bez nadmetanja, glasovanja i proglašenja pobjednika. I ove su godine, međutim, na završnoj večeri uručene tradicionalne nagrade našeg najstarijeg festivala zabavne glazbe, a laureati su Zdenka Vučković i Kvartet 4 M, skladatelji Đelo Jusić i Ivica Krajač, dok je Zlatna nota, kao nagrada za životno djelo, pripala Miljenku Prohaski.

1997

Za razliku od nekoliko prethodnih izdanja Zagreb-fest '97 traje čitav tjedan, a održava se poput prave pučke svečanosti na zagrebačkim trgovima kao i u brojnim zagrebačkim dvoranama i klubovima. Kao sponzori Festivala javljaju se dnevni listovi te radijske postaje i diskografske kuće. Na Zagreb-festu '97 nastupa ukupno više od tisuću solista i sastava — dječjih i umirovljeničkih zborova, tamburaških sastava i jazz-ansambala, pop i rock-sastava, te vojnih i civilnih orkestara — a njegov je program koncipiran kao i djelomična retrospektiva te godine već održanih hrvatskih zabavno-glazbenih festivala: splitskog, pulskog, požeškog, neumskog... Zagreb-fest '97 počinje velikim pop-koncertom pod naslovom Asovi hrvatske estrade u Maloj dvorani Doma sportova na kojem nastupaju: Neno Belan, Šajeta, Boris Novković i Alen Vitasović te Dado Topić i grupa Time. Zvijezde programa drugog dana Festivala su: Agrameri, Cubismo i Psihomodo Pop. Treći dan Zagreb-festa '97 u znaku je Pjesama o Zagrebu, retrospektive Splitskog festivala te večeri pod naslovom Jazz u Hrvata; 1960. - 1997. koja se održava u B. P. Clubu. Četvrti dan je na programu retrospektiva festivala Požega '97 s Ćirom Gašparcem kao specijalnim gostom, dok se u kazalištu Kerempuh održava večer pod naslovom All That Jazz s programom po izboru Drage Diklića. Peti dan Festivala obilježava retrospektiva Arena-festa s Alenom Vitasovićem kao specijalnim gostom programa. U košarkaškom centru Cibona održava se Dance-show, a Kazalište Kerempuh domaćin je Večeri šansone po izboru Zvonka Špišića. Uz samog selektora u programu nastupaju: Arsen Dedić, Hrvoje Hegedušić, Ivica Percl, Jadranko Črnko, Lada Kos, Tereza Kesovija, Radojka Šverko, Zdenka Kovačiček i drugi. Šesti je dan na programu retrospektiva festivala Neum '97, a specijalni gosti programa su Novi fosili. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na Večeri hitova nastupa 30 solista i sastava dok se na Markovom trgu odvija program pod naslovom Mladi zagrebački rockeri. U nedjelju,  16. studenoga na Dan grada Zagreba, program počinje u jutarnjim satima na Zrinjevcu, i to koncertom zagrebačkih dječjih zborova koji se nastavlja programom za djecu u Lisinskom. Popodnevni program na Zrinjevcu protječe u znaku Šime Jovanovca i tamburaških sastava, a u večernjem terminu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na programu je Praznični program Zagrebačke filharmonije. Uz Zagrebačku filharmoniju u Lisinskom nastupa naša proslavljena mezzosopranistica Dunja Vejzović. 

1998

Ako je Zagreb-fest '97 s obzirom na trajanje, broj sudionika i raznolikost prostora u kojima se odvijao bio jedan od najatraktivnijih, ali i najdisperzivnijih u svojoj povijesti, sljedeći Zagreb-fest održat će se u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, i to kao Prvi međunarodni festival šansone Chansonfest '98. Umjetnički direktor Chansonfesta Hrvoje Hegedušić najavljuje ga kao povratak korijenima, odnosno, kao nastavak tradicije kultne Škole zagrebačke šansone koju je tijekom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća iznjedrio upravo ovaj naš najstariji val zabavne glazbe. U prvome dijelu prve večeri, koji protječe u znaku hommagea pjesniku Zvonimiru Golobu, njegove uglazbljene stihove interpretiraju Arsen Dedić, Hrvoje Hegedušić, Ibrica Jusić, Erker, Zvonko Zidarić, i Gabi Novak, dok u drugom dijelu večeri popularne francuske šansone pjeva pariški šansonijer Marc Robine. Drugog dana Festivala, na rasporedu je revijalni program u kojem nastupaju Marc Robine, Zlatan Fazlić (BiH), Barbara Eramo i Claudio Passavanti (Italija), Vita Mavrič i Lado Leskovar (Slovenija), Kriszta Kovats (Mađarska), Geena Pappas Joxy (Makedonija), Daniel Robu (Rumunjska) i Tryzooby Stas (Ukrajina). Od hrvatskih izvođača na Chansonfestu pjevaju Sandra Bagarić, Đuka Čaić, Jadranko Črnko, Hrvoje Hegedušić, Hana Hegedušić, Hrvoje Handl, Drago Mlinarec, Neno Simunić,, Radojka Šverko, Zvonko Zidarić i Zrinko Tutić. S obzirom da nije bio natjecateljskog karaktera, na Chansonfestu '98 nije bilo ni pobjednika ni dodjele nagrada. 

1999

Zagreb-fest '99 održan je u Paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma. Bio je revijalnog karaktera s obzirom da je Umjetnički odbor Festivala pod predsjedanjem Stipice Kalogjere za program odabrao 22 pjesme od kojih je polovica već bila objavljena na nosačima zvuka te izvođena u javnosti. Uoči početka Festivala, međutim, umalo izbija skandal jer pojedine estradne zvijezde insistiraju na nastupu uz play-back. Tajnik Hrvatskog društva skladatelja Ivo Josipović, sve dvojbe rješava odlučnom izjavom: "Tko ne želi pjevati uživo nije dobro-došao na Zagreb-festu!". Hrvatsko društvo skladatelja proglasilo je Vučerovu skladbu pod naslovom Zagreb, Zagreb najizvođenijom pjesmom sa svih proteklih festivala te za najzagrebačkiju pjesmu nastalu tijekom proteklih četiri i pol desetljeća. Nagradu je primila Zdenka Vučković koja je u alternaciji s Markom Novoselom premijerno interpretirala ovu skladbu na Zagreb-festu '63, kad je Zagreb, Zagreb osvojio prvo mjesto prema glasovima publike na Večeri slobodnih formi. 

Organizatori
Partneri